Što sve donosi dualni model strukovnog kurikuluma kozmetičar, članicama Sekcije kozmetičara pojasnile su jučer predstavnice Ministarstva znanosti i obrazovanja, Andreja Uroić Landekić, voditeljica Službe za strukovno obrazovanje i Elisabetta Fortunato, viša stručna savjetnica u MZO.

U uvodnom dijelu gđa Uroić Landekić prisutnima je općenito pojasnila eksperimentalnu provedbu i strateški okvir za uvođenje dualnog modela obrazovanja čija je osnovna karakteristika učenje temeljeno na radu.

Gđa Fortunato pojasnila je ulogu koncepta HKO-a u sustavu obrazovanja i tržišta rada  te dualni model na primjeru strukovnog kurikuluma “Kozmetičar” koji se eksperimentalno provodi u Obrtničkoj školi za osobne usluge u Zagrebu i Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu.

Četverogodišnji strukovni kurikulum za zanimanje Kozmetičar po dualnom modelu u odnosu na klasičan četverogodišnji model obrazovanja za to zanimanje temelji se na učenju temeljenom na radu što podrazumijeva i povećanje broja sati praktične nastave u odnosu na klasičan model obrazovanja.

Novina strukovnog kurikuluma je potpisivanje ugovora o dualnom obrazovanju između učenika i gospodarskog subjekta kod kojeg provodi praktični dio nastave, kojim bi bili definirani poslovi koje učenik obavlja. Potpisivanje ugovora omogućilo bi priznavanje radnog iskustva. Predstavnice Ministarstva najavile su da će 30. i 31. listopada u Mariji Bistrici u organizaciji MZO održati  stručno usavršavanje s ciljem definiranja poslova koje učenik treba obavljati  i konačnog prijedlog ugovora, na koje su pozvale članice Sekcije da se odazovu kako bi svojim prijedlozima doprinijele definiranju istih.

Što se tiče praćenja i vrednovanja kozmetičke prakse nju će provoditi nastavnici najmanje jednom mjesečno. Učenik će kao i do sada imati mapu praktične nastave i vježbe koja će se koristiti sve četiri godine.

U otvorenoj raspravi članice Sekcije iznijele su nezadovoljstvo što strukovnim kurikulumom nije  propisano da se praktični dio nastave može obavljati samo u licenciranim kozmetičkim salonima uz nadzor majstora kozmetičara.

Također, istaknuto je da povećani broj praktičnog dijela naukovanja iziskuje puno veći angažman stručne osobe, a samo sklapanje ugovora s naučnikom dodatno financijski opterećuje obrtnike koji će po svemu sudeći biti u obvezi izdvajanja veće tzv. novčane nagrade.

Na radnom sastanku sudjelovale su i voditeljica Ureda za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb Iva Tušin, voditeljica Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala Hravtske obrtničke komore Mirela Lekić, zamjenica voditeljice Odjela za obrazovanje i razvoj ljudskih potencijala HOK-a Mirela Franović , ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge te Ana Tolp, voditeljica praktične nastave u Obrtničkoj školi za osobne usluge.