Razgovor s Doris Sošić, dipl. oec., ravnateljicom Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS) 

Poduzetništvo se u hrvatskom javnom prostoru često spominje kao ključni pokretač gospodarskog razvoja. Međutim, prema riječima Doris Sošić, dipl. oec., ravnateljice Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS), bez jasnog institucionalnog okvira, znanja i sustavnog pristupa teško je očekivati dugoročno stabilan i konkurentan poduzetnički ekosustav. U razgovoru za Poslovni dnevnik govori o stanju poduzetništva, ulozi obrazovanja i institucija te o povratku konferencije ICEL, koja 2026. godine ponovno otvara ključna pitanja razvoja poduzetništva u Hrvatskoj. 

Koliko je poduzetništvo danas doista sustavno podržano u Hrvatskoj? 

Poduzetništvo se često potiče kroz pojedinačne mjere i programe, ali ono što nam još uvijek nedostaje jest cjelovit i dugoročno usmjeren institucionalni okvir. Prečesto se oslanjamo na kratkoročne poticaje, dok su pitanja znanja, učenja i sustavnog razvoja u drugom planu. Ako poduzetništvo promatramo isključivo kao individualnu aktivnost, propuštamo činjenicu da se ono razvija unutar šireg ekonomskog i društvenog sustava. Bez koordinacije obrazovnog sustava, znanstveno-istraživačkih institucija, tržišta i javnih politika, teško je govoriti o održivom rastu. 

Koju ulogu u tom kontekstu ima Institut za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS)? 

IBEESS je osnovan s ciljem da doprinese upravo toj sustavnosti. Naš fokus nije samo na poticanju poduzetničke aktivnosti, nego na razvoju organizacijskih i institucionalnih kapaciteta koji omogućuju dugoročnu konkurentnost. Bavimo se poslovnom izvrsnošću, kvalitetom, procesnim pristupom i održivim sustavima jer vjerujemo da bez tih elemenata poduzetništvo ostaje ranjivo. Institut djeluje kao platforma za povezivanje znanja i prakse te za dijalog između gospodarstva, obrazovanja i institucija. 

Gdje vidite najveće slabosti u postojećem sustavu razvoja poduzetništva? 

Jedna od ključnih slabosti je nedovoljno razvijen koncept učenja o poduzetništvu. Poduzetništvo se često promatra kao nešto što se uči tek kada netko odluči pokrenuti posao. U stvarnosti, riječ je o cjeloživotnom procesu koji treba započeti znatno ranije. Već u predškolskoj i osnovnoškolskoj dobi moguće je razvijati temeljne kompetencije poput kreativnosti, rješavanja problema i odgovornosti. Te se kompetencije kasnije nadograđuju kroz formalno obrazovanje, ali i kroz cjeloživotno učenje odraslih. Posebno je važno prepoznati potencijal silver ekonomije, gdje iskustvo starijih generacija može postati vrijedan izvor novih poduzetničkih inicijativa. 

Koliko su inovacije i povezivanje znanosti i gospodarstva važne za konkurentnost? 

Presudno važne. Bez sustavne suradnje znanstveno-istraživačkih institucija i poduzetnika teško je govoriti o razvoju proizvoda i usluga s visokom dodanom vrijednošću. Inovacije nisu samo tehnološke; one uključuju nove poslovne modele, organizacijska rješenja i načine upravljanja. Ako se poduzetnici ne oslanjaju na znanje i inovacije, prisiljeni su natjecati se cijenom, što dugoročno smanjuje konkurentnost. Strategije diferencijacije, temeljene na znanju i kvaliteti, jedini su održivi put za gospodarstvo koje želi rasti. 

Kakvu ulogu u tom kontekstu ima kvaliteta i poslovna izvrsnost? 

Kvaliteta se često doživljava kao administrativni zahtjev, no u stvarnosti je riječ o strateškom alatu. Sustavi upravljanja kvalitetom i procesni pristup omogućuju organizacijama da bolje razumiju vlastite procese, smanje neučinkovitosti i donose informiranije odluke. U sektorima poput trgovine, gdje su lanci vrijednosti složeni i međusobno povezani, kvaliteta ima ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti i povjerenja tržišta. Bez kvalitete nema ni dugoročne konkurentnosti. 

U tom se kontekstu vraća i konferencija ICEL. Zašto je ona važna za gospodarstvo? 

Konferencija ICEL – International Conference of Entrepreneurship Learning predstavlja platformu koja objedinjuje znanje, učenje i institucionalni okvir razvoja poduzetništva. Posebno je važno istaknuti da se 2026. godine održava 10. izdanje ICEL-a, što simbolizira povratak temeljnih pitanja razvoja poduzetništva. 
ICEL 2026 održat će se 5. ožujka 2026. u Zagrebu, u partnerstvu s Obrtničkom komorom Zagreb, i bit će usmjeren na učenje o poduzetništvu kao temelj za jačanje konkurentnosti gospodarstva. Riječ je o događaju od šireg javnog interesa jer okuplja poduzetnike, obrazovni sektor, znanstvenu zajednicu i donositelje odluka. 

Koju biste poruku istaknuli za kraj? 

Ako želimo održivo i konkurentno gospodarstvo, moramo prestati tražiti brza rješenja. Poduzetništvo se ne razvija stihijski, nego sustavno – kroz znanje, institucije, kvalitetu i dugoročne strategije. IBEESS i ICEL žele biti dio tog procesa, kao platforme koje doprinose jačanju poduzetničkog ekosustava u Hrvatskoj.