Obrazovanje u obrtništvu, strukovno obrazovanje je dugotrajan i dugoročan proces. Jer osim učionice taj proces obuhvaća i svakodnevni rad. Bez rada nema ništa, bez vještina, bez treninga, bez svakodnevnog ponavljanja, tako da je to nešto što se u zadnjih 30 godina po pitanju strukovnog obrazovanja svakako zapostavilo. Pa ne možeš u učionici, bez prakse, naučiti za zidara ili mesara, istaknuli su u razgovoru za PoslovniFM Adolf Cvanciger i Antun Trojnar, dugogodišnji obrtnici, ujedno potpredsjednici Hrvatske obrtničke komore.

Kroz sadašnji model strukovnog obrazovanja, po završetku školovanja mi zapravo dobivamo kadrove koji su ‘poluproizvod’ i koji ne mogu samostalno nakon toga djelovati. Obrazovanje mora osluškivati potrebe gospodarstva, sadašnju razinu od obveznih 3 dana učionice i dva dana prakse, okrenuti u daleko više prakse, istaknuli su Cvanciger i Trojnar dodajući da se od 1994. ništa nije mijenjalo u sustavu obrazovanja za strukovna zanimanja za koje postoji klasični model obrazovanja. Zato je zadaća obrtnika da kroz HOK se zalaže i traži od vlasti uvođenje jedinstvenog modela obrazovanja kroz koji sva strukovna zanimanja trebaju proć, da bi na kraju dobije diplomu, diplomu koja potvrđuje spremnost za njegov samostalni rad.

Za Cvancigera, vlasnika istoimenog mesarskog obrta, stanje u obrtništvu, posebno u mesarskom obrtništvu, nije bilo nikad gore. Ističe kako je Petrinja imala nekad jednu od najjačih mesarskih škola, a danas nema koga upisati.

– Situacija je takva da mi jednostavno nemamo iz kojeg bazena povući radnu snagu, a radna snaga koja je dostupna je nekvalificirana. Dodamo li tome nejasnu politiku prema obrtništvu zadnjih 30 godina, posebno činjenicu da si danas svatko utvara da može biti majstor, jasno je da je to grijeh političkih struktura, definitivno spram nejasne politike prema obrazovanju, posebno obrtničkom obrazovanju u Republici Hrvatskoj, jasno će Cvanciger.

– Kroz svih 35 godina moga rada u obrtništvu osjećaju se problemi s radnom snagom u građevini, ali nikad kao u posljednje godinu-dvije kada je to postao veliki problem, posebno što se tiče kvalificiranih majstora, istaknuo je Trojnar, vlasnik građevinskog obrta. Ocijenio je da su građevinci bili često u nekoj lošoj percepciji javnosti, da se od građevine i svoga rada može pristojno živjeti, kao i da se s priučenim radnicima ne mogu napraviti, primjerice, brojne fasade na reprezentativnim zgradama.

Na upit o stranim radnicima, Cvanciger i Trojnar odgovaraju kako je to danas stvarnost jer naprosto nemate u ovom trenutku nikakvog izbora drugoga ne da se okrenete onom što možete naći na tržištu. Pritom treba imati u vidu da je riječ o priučenoj radnoj snazi, ljudima koji traže svoje mjesto pod suncem. Krenuli su u tuđinu kako bi priživjeli i kako bi prehranili sebe, odnosno svoje obitelji. I mislim, to treba upravo tako jednostavno shvatiti. No, na tome je gotovo nemoguće planirati razvoj, istaknuli su.

Posebno su komentirali podatke po kojima je u posljednje vrijeme došlo do rasta broja obrta. Hrvatska obrtnička komora krovna je institucija hrvatskog obrtništva koja pod svojim okriljem, po zadnjim podacima, okuplja oko 107 tisuća hrvatskih obrtnica i obrtnika, a koji zapošljavaju više od 215 tisuća ljudi.

Iako pozitivan podatak da je broj obrta povećan 7,3 posto u godinu dana, dugogodišnje obrtnike zabrinjava što je proizvodno obrtništvo minornno u tome rastu. Ako pogledamo strukturu tih obrta, odnosno strukturu sadašnjeg članstva HOK-a, onda ćemo vidjeti jako veliki problem, odnosno da je više od 60 posto ukupnog broja zapravo uslužna djelatnost koja je najviše registrirana i najviše novih obrta zapravo je pokrenuta za uslužnu djelatnost. A to pak treba vezati uz mjere Vlade za samozapošljavanje i riješavanje dijela sive zone. Cjelovit podcast Iz obrtničke radionice poslušajte u nastavku na platformama Mixcloud i Spotify ili u eteru prvog poslovnog radija PoslovniFM.

Kao potpredsjednici HOK-a, uostalom i kao cijelo novo čelništvo HOK-a izabrano prije sedam mjeseci s predsjednikom Daliborom Kratohvilom dali su si zadaću daleko jačeg komuniciranja na svim razinama obrtničkog organiziranja, kao i lobiranja prema svim segmentima vlasti, od lokalne do državne. Posebna pozornost je posvećena upravo strukovnom obrazovanju.

Godišnje se prema upisnim planovima u srednje strukovne škole upisuje više od polovine svih učenika. Primjerice, ove netom minule školske godine u četvorogodišnje programe za stjecanje strukovne kvalifikacije upisalo se više od 18 tisuća učenika, u trogodišnje programe nešto više od 6 tisuća učenika.

Da to je točan podatak, ali treba znati da danas sve vještine, sva zanimanja vezana uz bilo kakvu vještinu u ovom trenutku su deficitirana na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, naglašavaju sugovornici.

Kao jedan od dobrih smjerova ističu program Ministarstva gospodarstva temeljem kojeg se subvencioniraju i naučnik koji ide na praksu i radionica koja se ili u koju se obavlja praksa. To je put kojim trebamo i dalje ići, ocijenio je Trojnar.

– Živimo u vremenu u kojem više nego ikad obrazovanje, školstvo, prosvjeta mora osluškivati potrebe gospodarstva, što nažalost dosad nije bilo slučaj, ističe Cvanciger.

Iznimno je bitna prezentacija mogućnosti obrtništva mladim ljudima, jasno pokazivanje što im može donijeti odluka o izboru pojedinog strukovnog zanimanja, kakve su opcije subvencija i poticanja, što znači i omogućava diploma majstora, naglašavaju Trojnar i Cvanciger.

Primjera oko nas kvalitetnog majstorskog, obrtničkog obrazovanja ima. Prednjače Njemačka i Austrija i to zato što imaju vrlo usko povezano gospodarstvo i obrazovanje. Tu je ključ, jedini uspjeh dolazi u toj sinergiji, istaknuli su na kraju razgovora za PoslovniFM Antun Trojnar i Adolf Cvanciger, obrtnici, ujedno i potpredsjednici Hrvatske obrtničke komore.

Ujedno su govorili i o lažnim majstorima na tržištu te o načinima kako provjeriti. Istaknuli su i da majstorska diploma jasno pokazuje poslodavcima, potencijalnim klijentima, ali i široj javnosti da je upravo ta osoba dokazala izvanredne praktične vještine i teorijska znanja u svojoj struci. Unazad godinu dana Hrvatska je bogatija za gotovo 800 novih majstora, a među onima koji su položili majstorski ispit najzastupljeniji su elektroinstalateri, frizeri, autoserviseri, vodoinstalateri, instalateri grijanja i klimatizacije te zidari.

Svoga budućeg izvođača radova moguće je provjeriti putem Obrtnog registra, koji sadrži popis i podatke svih obrta u Hrvatskoj https://pretrazivac-obrta.gov.hr/pretraga.htm

IZVOR: Poslovni FM