U Hrvatskoj obrtničkoj komori 28. rujna održan je 10. Susret trgovaca. 

- U proteklih pet godina u Hrvatskoj je zatvoreno četiri tisuće trgovačkih obrta i ugašeno 11 tisuća radnih mjesta u maloj trgovini, a ti se negativni trendovi nastavljaju. U pet godina nestao je grad veličine Pazina, kazao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.

- Jeste li negdje pročitali da je bila zabrinuta Vlada, da je reagiralo koje ministarstvo i da se nešto poduzelo?, upitao je.

Ponovio je kako su problem nelojalne konkurencije, preslabog financiranja i nemogućnosti financiranja, inspekcijski nadzor koji doseže gornje granice izdržljivosti učinili to da se dnevno zatvaraju male obiteljske trgovine.

Predsjednik Ceha trgovine HOK-a Mladen Malta kazao je kako nije vjerovao u prognoze da će udio male trgovine u ukupnoj trgovini koji je 2004. iznosio 70 posto, u 2007. godini pasti na 30 posto, no kako su se, na žalost, te prognoze pokazale točnima.

Ušli smo u tržišnu utakmicu dosta nespremno, nedovoljno pratili trendove u trgovini, došlo je do nekontroliranog ulaska trgovačkih lanaca u Hrvatsku, a šutjelo se o propadanju male trgovine i radnih mjesta, kazao je.

Pored svega toga došla je recesija, postajemo nekonkurentni i mali trgovci iz dana u dan nestaju, upozorava Malta.

Kako je naveo, prema podacima Obrtnog registra Ministarstva obrta i poduzetništva broj obrta iz Ceha trgovine u proteklih godinu dana smanjen je za 715 ili 6,5 posto, u pet godina (od kolovoza 2011. do kolovoza 2016.) za 4.127 obrta ili 28,6 posto, a smanjuje se i broj zaposlenih u trgovačkim obrtima.

Malta kaže kako velik problem predstavlja i to što država ne stimulira trgovinu, a time ni domaću proizvodnju. Mišljenja je kako je za unaprjeđenje poslovanja male trgovine neophodno rješavanje problema nelojalne konkurencije, jačanje nadzora u suzbijanju rada na crno i zaustavljanje "odumiranja" starih gradskih jezgri.

"Muče nas i stalne zakonske promjene, velika parafiskalna davanja, nedostatak školovanih trgovaca", kazao je.

Obrtnici trgovci, kako je poručio, traže hitnu akciju nadležnih institucija, posebice nove vlade, da se ukine niz nepotrebnih, ograničavajućih i neprovedivih propisa kako bi se poslovanje olakšalo.

Perspektivu u razvoju male trgovine, kako je rekao, obrtnici vide u udruživanju malih trgovaca, specijalizaciji trgovina, a ulaganje u znanje, objekte i tehnologiju također su šansa za rast.

Na skupu je istaknuto da je mala trgovina turistički adut te kako je važna posebice u ruralnim prostorima gdje živi starije stanovništvo. Od 6.700 naselja u Hrvatskoj, 4.000 nema dućan i to je šansa za obrtničku trgovinu, rečeno je.

Novinar, publicist i ekonomski analitičar Ante Gavranović održao je predavanje o stanju i trendovima male trgovine u Europskoj Uniji, nakon čega je održana prva panel rasprava na temu Mala trgovina u otežanim uvjetima poslovanja.

U panel raspravi bilo je riječi o nelojalnoj konkurenciji i radu na crno, inspekcijskom nadzoru, Zakonu o poštenoj trgovačkoj praksi, trgovini na otocima i u ruralnim područjima, pokretnoj trgovini, izvorima financiranja te kartičarskom poslovanju. Sudionici panela bili su Franjo Božak i Ivan Čibarić, članovi Ceha trgovine HOK-a, Ivan Bajsić, predsjednik Ceha trgovine POK-a Krapinsko-zagorske županije, doc. dr. sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, Damir Juzbašić iz Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva gospodarstva, prof. dr. sc. Nikola Knego s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Dušan Vrban, predsjednik Ceha trgovine POK-a Zadarske županije i Marija Kulaš, Sektor za trgovinu i unutarnje tržište, Ministarstvo gospodarstva.

Zanimljiva rasprava odvila se i na temu drugog panela Na koji način vratiti dignitet trgovini kao struci. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec kazao je kako je novim Zakonom omogućeno da svatko radi sve te da je zakonodavac popustio pritisku „velikih“. Upitao se zašto onda zakonom nije uvjetovano da trgovačka društva moraju zaposliti stručno osposobljenu radnu snagu. Ravnatelj Trgovačke škole u Zagrebu prof. Darko Grgurić upozorio je na slab interes učenika za obrazovanje za trgovačka zanimanja, napomenuvši kako je prag za upis prenizak i kako se u trgovačke škole upisuju mahom djeca sa slabijim predznanjem i poteškoćama u razvoju. Napomenuo je da uređena država mora imati uređeno tržište rada i zanimanja, dok zanimanje trgovac uopće ne postoji kao takvo u zakonu.

U raspravi je sudjelovala i Marija Subota, potpredsjednica Ceha trgovine HOK-a, Mladen Malta, predsjednika Ceha trgovine HOK-a, Vitomir Tafra, predsjednik Obrazovne grupe Zrinski te Sanja Fišer iz Ministarstva poduzetništva i obrta.

Govorilo se i o polaganju ispita za higijenski minimum te izostanku EU potpora za razvoj i unapređenje malih trgovina.

Nakon uvodnih izlaganja i dviju panel rasprava usvojeni su sljedeći zaključci:

1. Vratiti dignitet trgovini kao struci, na način da se zvanje „trgovac“ vrati u obrazovni sustav i u normativne akte
2. Da se poduzmu sve potrebne radnje kako bi trgovina bila ravnopravna djelatnost s ostalim djelatnostima u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnost (NKD) za koju se dodjeljuju sredstva potpore
3. Kroz zakonsku regulativu i učinkoviti inspekcijski nadzor, treba onemogućiti formiranje damping cijena za sve proizvode i usluge, te korištenje bonova kao sredstva plaćanja
4. Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore smatra da je pokretna trgovina potrebna i nužna, naročito u ruralnim i slabije naseljenim područjima, te za opskrbu starije populacije, ali tražimo da jedinice lokalne samouprave (JLS) provode zakonske odredbe vezane uz obavljanje pokretne trgovine, a inspekcijske službe da provode učinkoviti inspekcijski nadzor
5. Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore podržava polaganje ispita za higijenski minimum, ali tražimo da se ispit polaže samo jednom, a ne svake četiri godine kao što je dosadašnja praksa
6. Treba nastaviti razgovore s bankama i kartičarskim kućama vezano uz realizaciju povoljnijih uvjeta korištenja kartica u trgovačkoj praksi

Izvor: www.hok.hr