Drage obrtnice i obrtnici,

čast mi je pozdraviti vas u ime Obrtničke komore Zagreb koja predstavlja više od 32 000 obrtnika u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Dvije gospodarski najrazvijenije cjeline u Lijepoj našoj. Obrtnička komora Zagreb, sa svojih 14 udruženja, je najveća područna obrtnička komora u sastavu Hrvatske obrtničke komore, a samim time lokomotiva komorskog sustava, koji predstavlja više od 120 000 obrtnika.

Proteklih 30 godina od osnivanja cijelog obrtničkog sustava je i puno, ali i malo jer moramo znati da je obrtništvo počelo s cehovskim udruživanjima još u 14 stoljeću. U ovih proteklih 30 godina napravljeno je puno za cijelo obrtništvo. Obrtnici nisu više zanemarivani članovi društva već kičma gospodarstva. 

Trideset godina i nije mnogo za nešto apstraktno poput organizacije, institucije, grada ili neke organizacijske jedinice. No mnogo je kada znamo da iza naziva organizacije stoje žive osobe, ljudi koji su u rad institucije utkali sebe, uložili svoje živote i vrijeme. Ljudi su oni koji jesu institucija. Obrtnička komora Zagreb su ljudi. Svi oni koji su dosadašnjim radom bili na usluzi nama obrtnicima. Isto tako i obrtnici, moji prethodnici koji su obavljali dužnosti zajedno sa svojim Upravnim odborima, Skupštinama, cehovima. Hvala Vam što smo danas ovdje.

Važna nam je da svaka obrtnica ili obrtnik u OKZ vide partnera i podršku u često izazovnom obrtničkom putu. Zajednički rad obrtnika majstora i djelatnika sustava omogućio je da Obrtnička komora Zagreb u trideset godina iznjedri više od 5000 majstorica i majstora.

Zajednički rad omogućio je i da etabliramo Zagrebački obrtnički sajam – sajam zanimanja kao ključno mjesto na kojem naša djeca imaju priliku vidjeti i doživjeti što znači biti obrtnik - majstor, mjesto na kojem djeca sama odlučuju žele li profesionalno usmjerenje tražiti u našim obrtničkim zanimanjima. Mjesto na kojem obrtnici - majstori zajedno sa strukovnim školama, profesorima, mentorima i učenicima pokazuju što su to obrtnička zanimanja. Gdje učenici osnovnih škola mogu isprobati više od šezdesetak raznih zanimanja koje predstavljamo. Hvala srednjim školama koje nas prate, a kojima smo stvorili probleme povećanim brojem zahtjeva za upise novih učenika.  Rezultat i našeg rada na promociji obrtničkih zanimanja je da su nam ove školske godine strukovne škole pune, da su se morali proširivati razredi i da su se morali otvarati novi razredi. Taj uspjeh pripisujemo uspjehu našeg Zagrebačkog obrtničkog sajma - sajma zanimanja. No svjesni smo da Zagrebačkog obrtničkog sajma ne bi bilo, s ovakvim rezultatima, da nemamo podršku Grada Zagreba i Zagrebačke županije u proteklih deset godina.

Napunili smo škole učenicima. Ta zadaća je ispunjena. Sada nam dolazi nova zadaća. Moramo se svi zajednički: obrtnici - majstori, profesori i mentori približiti djeci da zavole obrtnička zanimanja, da upoznaju struku. Da vide da se isplati raditi te da u konačnici mogu živjeti od rada svojih ruku. Molim da nam se priključe i Ministarstva. Da zajednički osmislimo modele da učenici - polaznici strukovnih škola s praksom u obrtničkim radionicama budu adekvatno nagrađeni za svoj rad, a osobito ako ostanu raditi u svojim strukama, u zanimanjima za koja su se školovali. Mislim da nikome nije u interesu da učenik koji završi strukovno zanimanje, a ne nastavi neku višu školu, radi kao pomoćni radnik. Nema radnika do domaćeg izučenog radnika, a budućeg majstora. To nam je budućnost.

Sjetimo se potresa prije četiri godine kada su svi tražili naše dimnjačare, centralaše, plinarce, vodoinstalatere, električare, a da o zidarima, tesarima i krovopokrivačima i ne govorimo. Tada se posebno vidjelo, a vidi se i sada što znače obrtnici, što znače naša obrtnička zanimanja. Uz svu problematiku s posljedicama potresa, nemojmo zaboraviti da je to bilo i vrijeme svjetske pandemije korona virusa. Prisjetimo se koliko nam je tada značilo da smo mogli popiti kavicu u omiljenom kafiću ili otići na frizuru kod frizera. To doba je oblikovalo i neka nova zanimanja i novu vrstu rada. Sve su to danas obrtnici.

Moram ukazati i na problematiku s kojom se kolege obrtnici svaki dan susreću, uz kronični nedostatak radne snage i inflaciju koju vlada pokušava obuzdati. Pozdravljamo ograničavanje cijena energenata od strane Vlade RH jer bi u protivnom masa kolega obrtnika morala podići svoje cijene, a tada ne bi više mogli biti konkuretni na tržištu. Samim time zatvorile bi se neke obrtničke radnje. Obrtnici ne mogu konkurirati velikim svjetskim trgovačkim lancima, bankama, koncernima ili slično, osobito ako se bave proizvodnim, uslužnim i sličnim obrtničkim zanimanjima u pogledu licitacije za poslovne prostore. Imamo više od 200 praznih lokala u centru grada. Trebamo ih napuniti. Možda je rješenje jeftiniji parking za one koji odlaze u obrtničke radionice, možda je skraćivanje naplate parkinga radnim danom, možda je to gradnja novih garaža, možda su to dodatni poticaji za radionice u centru grada, možda su to obrtničke zone i radnje koje će se uvrstiti na turističku mapu grada Zagreba i Županije, možda oslobođenje obrtnika raznih davanja ili materijalni poticaji rada. Nemojmo zaboraviti da su neke radione na istim adresama s istom djelatnošču i više od 100 godina. Zar to nije vrijednost naših gradova?

Zalažemo se da se zaustavi gradnja trgovačkih shopping centara i mega trgovina jer svako radno mjesto u shoping centru je šest do sedam radnih mjesta manje u proizvodnji, odnosno u malim kvartovskim trgovinama. Izradimo provedbene urbanističke planove gdje ćemo po kvartovima odrediti adekvatan broj uslužnih djelatnosti. Na taj način nećemo jedni drugima biti nelojalna konkurencija. Pozitivne primjere imamo u zapadnim gradovima - Beč, Berlin, Munchen itd. Tako je bilo i do devedesetih godina prošlog stoljeća. Vratimo male kvartovske dućane i radnje u naše kvartove.

Apeliramo da zajedno nađemo rješenje za deponij građevinskog odpada kako bi spriječili nekontrolirano deponiranje po našim prelijepim gradovima i kvartovima. Želja nam je i vratiti naše obrtnike na Jelačić plac, na njihovo tradicionalno mjesto "pod vurom" za vrijeme Adventa, ali i za vrijeme ostalih prigodnih manifestacija. Sve su to problemi koje zajedno možemo rješiti.

Dozvolite da u ime obrtnika zahvalim Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji na potporama za očuvanje i razvoj tradicijskih, proizvodnih i deficitarnih djelatnosti. Nama to puno znači i zato smo sve bolji, a i sve nas više ima.

Pozivam sve obrtnike da se uključe u naš projekt zajedničke nabave - Artifex, ali i sve sugrađane i sve goste u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji da sve svoje komercijalne potrebe obave u obrtničkim radnjama s našim oznakama #kupujmoobrtničko jer to je znak obrtnika, znak kvalitete, ali i znak održivosti i tradicije, i to ne samo obrtnika nego i cijele Lijepe naše.

Na kraju dozvolite da se zahvalim našem sudomaćinu gosp Klisoviću, Predsjedniku Skupštine grada Zagreba i Skupštini grada Zagreba što su nam omogućili da danas na ovom mjestu, mjestu gdje je 1848. godine održan Prvi  Hrvatski Sabor pod predsjedanjem bana Josipa Jelačića održimo ovu svečanu sjednicu. Hvala što nam dolazite, što podržavate obrtništvo i što nas činite boljima! Obrtnička komora Zagreb pruža ruku svima koji su otvoreni za rad i unaprjeđenje obrtništva. Tako je bilo u posljednjih trideset godina, a tim putem nastavljamo naprijed. 

Čestitam svim nagrađenima jer isključivo zajedno činimo obrtništvo uspješnijim.                                                                                                                                                                                                             

Na temelju naše slavne obrtničke prošlosti, izazovne sadašnjosti, u budućnosti nam preostaje da – kupujemo obrtničko!