Filip i Marko oduvijek su znali da će se baviti poljoprivredom, kojoj su posvetili cijeli život. Svoj poljoprivredni put obojica su počeli i prije upisa u Agronomsku školu u Zagrebu, na svojim obiteljskim gospodarstvima

Iako prema posljednjim podacima Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj ima 22.000 poljoprivrednika mlađih od 40 godina, što čini oko 14% ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u zemlji, mladima često rad u poljoprivredi nije previše privlačan. Jedan od glavnih problema je nedostatak novca i potpore države. Osim toga, mladima se često čini da je poljoprivredni posao naporan i težak, a zarada nije dovoljna u odnosu na uloženi trud. 

Mnogi se zato okreću drugim poslovima koji se čine lakšim i profitabilnijim, a također su više zainteresirani za život u gradovima nego u ruralnim sredinama, što dodatno utječe na manjak mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj. No oni koji definitivno ruše spomenute predrasude naši su sugovornici, poljoprivrednik Filip Puškarić iz Kaniške Ive nedaleko od Garešnice i Marko Cesar iz Dugog Sela.

Ključ je u praktičnoj nastavi

Premda je od malih nogu znao da će se baviti poljoprivrednom proizvodnjom, kao i njegov otac, Filipovi roditelji mislili su da će zbog odličnih ocjena u osnovnoj školi ipak nastaviti obrazovanje upisom u neki gimnazijski program. Međutim, Filip nije odustajao od svog poljoprivrednog sna i upisao je srednju Agronomsku školu u Zagrebu. 

- U osnovnoj školi bio sam odličan učenik, prolazio sam sve predmete s odličnim uspjehom, ali sam jedva čekao doći kući i otići s ocem u polje. Lukavo sam im prezentirao sav materijal i sve informacije koje sam prikupio o Agronomskoj školi u Zagrebu i nakon tih saznanja složili smo se kako je to definitivno najbolji odabir za mene, koji već imam jasnu viziju što želim u životu, tj. čime se želim baviti i koja znanja želim steći - kaže nam Filip na početku.

I Marko, koji je danas vlasnik obrta za poljoprivrednu proizvodnju, kaže kako je iz srednje Agronomske škole ponio samo pozitivna iskustva, a nije ni razmišljao o upisu u neku drugu školu.

- Nitko na mene nije utjecao, nisu me usmjerili roditelji ni obitelj. Jednostavno za mene nije postojao neki drugi izbor. A u školi sam bio vrlo dobar, puno sam tamo naučio što se tiče struke, program je dosta usmjeren na praksu u polju, vinogradu i na Agronomskom fakultetu - prisjetio se Marko, koji je taj fakultet i završio. 

Slično kao Filip, Marko je nakon škole žurio kući pomoći djedu, koji je poljoprivredni biznis naslijedio od prijašnjih generacija i unaprijedio ga jednako kao što to danas radi i njegov unuk Marko. 

- Mene su čekali da završim s nastavom jer sam traktor vozio ravnije nego što je to činio djed. Počeo sam voziti u djedovu krilu, a plakao sam kad bi me skinuli s njega. Druge dječake zanimali su automobili i motocikli, a ja sam maštao samo o traktorima - govori Marko, koji je već u srednjoj školi imao svoj biznis, a danas je jedan od najvećih proizvođača sjemena u Hrvatskoj.   

Poljoprivreda 21. stoljeća 

Poljoprivredni obrt Agro Puškarić proizvodi žitarice i povrće. Najveći je proizvođač češnjaka u Hrvatskoj, a uz češnjak proizvodi ozimi i jari crveni luk, koji pod vlastitim imenom prodaje u velikim trgovačkim centrima diljem Hrvatske. Proizvođač je i industrijskoga krumpira za poznatu grickalicu Čipi Čips.

- Naš crveni luk je i u McDonald's hamburgerima, a osim toga imamo odličnu suradnju s Kauflandom - kaže nam ovaj mladi poljoprivrednik te priznaje da je svoj život posvetio poljoprivredi, koja nekad iziskuje radni dan od 18 sati.

- Imamo najmoderniju mehanizaciju i konstantno ulažemo u nova znanja i tehnologiju poštujući dobru poljoprivrednu praksu. Radimo poljoprivredu 21. stoljeća. Kad nešto tako voliš i vjeruješ u sebe, onda nema natrag. Ja sam svoj život prilagodio poljoprivredi, odnosno vremenskoj prognozi i optimalnim agro rokovima. Nisam otišao niti na maturalac, a nemam vremena ni za česta druženja s prijateljima. Oni znaju da me nema kad je sezona poljoprivrednih radova. Tu sam, ali isključivo za posao, zabave u tim danima nema. Uvjeren sam da živim tzv. američki san, predan sam poslu koji radim i vjerujem u mogućnost uspjeha. Smatram da, ako se nečemu dovoljno posvetiš i uložiš svoj rad, trud i vrijeme, moraju se vidjeti pomaci i rezultati. Uspjeh ne dolazi slučajno - iskreno kaže Filip.

Našeg drugog sugovornika, Marka, poslovni je put odveo sa stočarstva na ratarstvo. Prije petnaestak godina prestao se baviti mljekarstvom i potpuno se fokusirao na proizvodnju sjemena, čime se bavi već 23 godine. To se sjeme dorađuje, pakira i prodaje. Zanimljivo je da je dio Markove proizvodnje - ekoproizvodnja. Osim što ekološki proizvodi kukuruz, ječam i soju, prošle se godine odlučio na ekološku proizvodnju sjemenske zobi. 

- Mislio sam da je važno ponuditi potpuno prirodan proizvod. Nije lako doći do ekocertifikata, čeka se pet godina i potrebno je posebno se potruditi da se održi taj visoki standard ekoproizvodnje. Imam planove za razvoj nekih gotovih ekoproizvoda kojih još nema na našem tržištu. To mi je poseban izazov i volio bih to napraviti i radi svoje djece i ostalih, da imaju priliku probati nešto domaće i ekološko s našeg polja. Ma otkad znam za sebe, imam taj žar za poljoprivredu i želim nešto unaprijediti. To traje i danas - zaključuje perspektivni Marko.

Iako je cijeli svoj život posvetio poljoprivredi, Filip nam otkriva da ipak najviše uživa u sjetvi crvenog luka i pivarskog ječma.

- U jednoj fazi, sredinom svibnja, kad zapuše vjetar, polje ječma izgleda kao iz filmova. Kad vidite što ste vlastitim radom postigli i kad je sve nekako homogeno i ujednačeno, onda je taj osjećaj neopisiv. Uz taj predan rad, trud i ljubav prema prirodi i polju, uspjeli smo povećati proizvodnju domaćeg povrća i doći na police velikih trgovačkih lanaca. Smatram da nije lako postići ovo što smo mi uspjeli - zaključuje mladi Filip Puškarić.

Prijavite se na Zelenu medalju!

Ako je i vaš san, poput Filipova, doći na police velikih trgovačkih lanaca, prijavite svoj ekoproizvod na Zelenu medalju - natječaj za izbor najboljeg svježeg ili prerađenog ekoproizvoda. Projekt Zelena medalja daje priliku svima onima koji se bave proizvodnjom hrane i pića na ekološki prihvatljiv način da se probiju na domaćem tržištu te da u konačnici pronađu svoje kupce.

Ovogodišnje prijave na natječaj za najbolji prehrambeni ili neprehrambeni te svježi ili prerađeni ekoproizvod otvorene su do 24. travnja. 

Za Zelenu medalju možete se natjecati ako vaš proizvod ima ekocertifikat, a u slučaju da imate više proizvoda s kojima biste se htjeli natjecati, potrebno je ispuniti online obrazac za svaki proizvod. Nakon roka za primanje prijava stručni žiri proučit će sve prijavljene proizvode te odabrati deset najboljih, a nakon toga i jedan pobjednički ekoproizvod, koji će završiti u bioasortimanu trgovačkog lanca Kaufland, u trajanju od 12 mjeseci, ovisno o pobjednikovu kapacitetu proizvodnje. Nagrađeni ekoproizvođač također će osvojiti dodatnu promocijsku kampanju na 24sata u iznosu od 15.000 eura bruto medijske vrijednosti (ne uključuje PDV).

Zelena medalja projekt je 24sata koji promiče ekološku proizvodnju. Partner Zelene medalje je Kaufland, a projekt podržavaju Hrvatska poljoprivredna komora, Visoko gospodarsko učilište u Križevcima i Agronomska škola Zagreb.

IZVOR: 24sata.hr