Dana 12.09.17. obrtnici Obrtničke komore Zagreb su u njenoj organizaciji posjetili 50. po redu Međunarodni obrtnički sajam u Celju. Ove godine slavila se jubilarna 50. godišnjica održavanja ovog sajma, te su mu nazočili brojni visoki uzvanici Republike Slovenije, ali i Republike Hrvatske, budući da je ove godine Republika Hrvatska zemlja partner celjskom sajmu te ima svoj paviljon „H“ u kojem su hrvatski poduzetnici, obrtnici i trgovačka društva prezentiraju svoje proizvode.
Od naših obrtnika s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije u paviljonu RH izlažu :
Spona proizvodni obrt iz Zagreba, vl. Krešimir Kaučić /www.spona-servis.hr/, Radiona za izradu zupčastih i pužnih prijenosa-Habuš iz Velike Gorice /ivan.habus@.zg.t-com.hr/, vl. Ivan Habuš, obrt za usluge i proizvodnju „Nirvana-Art“ iz Velike Gorice,/nirvana.piskovic@gmail.com/ vl. Nirvana Pišković, Alpha metal obrt za obradu metala iz Bregane, /www.alphametali.jimdo.com/ vl. Irena Ivanščak, MP Metaloplast iz Zagreba /www.metaloplast.hr/ vl. Zlatko Tkalčević i Roto kruna iz Velike Gorice/www.roto-kruna.hr/ vl. Roman Krunić.
Obrtnička komora Zagreb je pored izlaganja u zajedničkom paviljonu već tradicionalno bila prisutna i na izlagačkom prostoru Obrtne zbornice Krško u paviljonu „L“ s kojom ima dugogodišnju suradnju, te se na tom prostoru nalazi i info pult Obrtničke komore Zagreb, a pored slovenskih izlagača izlaže i naš obrt Gumbplas , Kraj Donji/ Zaprešić vl. Jasenka Jančić. Ovaj obiteljski obrt je osnovan još 1966. godine, a bavi se proizvodnjom dugmadi za radnu i modnu odjeću. Već godinama izvozi svoje proizvode u Sloveniju i Austriju, a jedan od najvećih kupaca u Hrvatskoj mu je Varteks s kojim ima dugogodišnju suradnju. Obrt raspolaže najsuvremenijom laserskom tehnologijom za graviranje dugmadi /na licu i boku/, po željama naručitelja, te je dobitnik brojnih priznanja za svoj rad, između kojih i Zlatne plakete OKZ-a. Više je moguće doznati na stranicama www.gumbplas.hr
Nakon obilaska sajma započeli su stručni skupovi u organizaciji Veleposlanstva Republike Slovenije u Zagrebu, te SLO CRO poslovnog kluba, uz partnere Obrtnu zbornicu Krško i Obrtničku komoru Zagreb te druge sudionike.
Na početku stručnih skupova uvodne pozdrave uputili su Branko Meh, predsjednik Obrtne zbornice Slovenije, Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Zdravko Počivalšek, ministar Ministarstva za gospodarski razvoj i tehnologiju Slovenije, dr.sc. Martina Dalić, potpredsjednica Vlade RH, i ministrica Ministarstva gospodarstva, poduzentištva i obrta RH, te Gari Capelli Ministar turizma RH.
Prvi okrugli stol bio je posvećen mogućnostima građevnog sektora Hrvatske i Slovenije, energetskoj obnovi u RH, razmjeni dobre prakse slovenskih i hrvatskih obrtnika, kao i najčešćim problemima u građevinarstvu.Među brojnim izlagačima, predstavnicima Obrtne zbornice Krško, nadležnih ministarstava Slovenije i Hrvatske u panel diskusiji je sudjelovao i Antun Trojnar predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba i potpredsjednik Obrtničke komore Zagreb. On se osvrnuo na nekonzistentnu politiku poticanja energetske obnove u RH u periodu 2014.-2016. godine. Naime iako je za energetsku obnovu višestambenih zgrada u 2014. godini odobreno 44,3 mil. Kn za 83 projekta, a u 2015. godini 174 mil. Kn za 284 projekta, u 2016. godini je primjetan poražavajući pad isplaćenih sredstava i odobrenih projekata i to samo 50 mil. Kn za 83 projekta. G. Trojnar se također osvrnuo i na problem nedostatka kvalificirane radne snage u građevinarstvu, dok se na zavodu za zapošljavanje nalazi veliki broj nezaposlenih osoba koje bi prekvalifikacijom mogle naći zaposlenje u ovoj djelatnosti. Potrebno je da sve nadležne institucije vezane uz obrazovanje porade na motivaciji mladih ljudi i njihovih roditelja na izboru obrtničkih zanimanja. Financijskim rasterećenjem i većim poticajima za zapošljavanje u građevinskom sektoru značajno utjecalo na smanjenje velikog odljeva radne snage u inozemstvo, koji je poprimio drastične razmjere, kazao je Trojnar. Nelojalna konkurencija, sve veća financijska opterećenja, korištenje materijala slabije kvalitete, predugi rokovi plaćanja, neusuglašene građevinske norme, uz potrebu za pojednostavljenjem i stabilizacijom zakonske regulative, sve su to bile teme o kojima je govorio g. Trojnar, a također i drugi sudionici u panel diskusiji.
Drugi okrugli stol bavio se komunalnom infrastrukturom – gospodarenjem otpadom i otpadnim vodama.
U ovoj temi sudionici rasprave među kojima su bili gradonačelnik Grada Zaprešića i predsjednik Udruge gradova g. Željko Turk, kao i predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore g. Ivica Zanetti, pored nekoliko stručnjaka za problematiku otpada i otpadnih voda RH i RSLO, istaknuli su neujednačenost propisa koji reguliraju ovo područje u našim državama. Dok se u jednoj državi /RH/ isplaćuje naknada za povrat PVC ambalaže, u drugoj /RSLO/to nije slučaj, pa ima čestih slučajeva prekorgraničnog prijevoza PVC otpada. G. Turk je kazao kako je Grad Zaprešić izgradio sortirnicu za otpad kako bi se približio našim i europskim normama koje reguliraju pitanje razdvajanja otpada te njegovo recikliranje.
Na ovaj način su postigli znatne uštede, a dobar je onaj gradonačelnik koji ima dobru komunalnu službu, kazao je Turk. Međutim u cjelini gledano, obveze koje su vezane uz odvoz i zbrinjavanje otpada predstavljaju veliki financijski problem za jedinice lokalne samouprave. Puno je lakše u turistički razvijenim sredinama koje imaju i prihode od boravišnih taksi, kao i druge prihode koje donosi ova djelatnost. g. Zanetti je govorio s kojim se problemima susreću frizeri vezanim uz otpad. Tu je prije svega problem razvrstavanja i čuvanja otpada u posebnim spremnicima prema vrsti otpada, kazao je Zanetti. Za svaki otpad potrebno je imati poseban spremnik i čuvati ga u posebnom prostoru, što znatno poskupljuje troškove poslovanja u ovoj struci. U frizerskim salonima su npr. tube od boje za kosu ili različite posude pod tlakom opasan otpad koji zahtijeva posebno čuvanje. Kao predstavnik 9.000 frizera u RH istakao je da su oni pored zbrinjavanja ovih vrsta otpada dužni voditi i očevidnike o tom otpadu. Sve navedeno, odvajanje opasnog i neopasnog, te komunalnog otpada, znatno usporava obavljanje osnovne djelatnosti frizera, među kojima većina radi sama ili uz 1-2 radnika, pa je sve obveze vezane uz otpad teško izvršiti i organizirati. Tu su također i troškovi odvoza opasnog i neopasnog otpada, zašto je potrebno zaključiti ugovor s ovlaštenim tvrtkama za odvoz otpada, a čija cijena nije mala, te u prosjeku iznosi oko 200,00 kn po jednom odvozu. Ove cijene ne ovise o vrsti i količini otpada već se naplaćuju po pojedinom dolasku, što povećava troškove i uzrokuje neredoviti odvoz, a frizeri ne žele držati ostatke kose 1-2 mjeseca u svojim salonima. Također je naglasio kako u malim sredinama nije na odgovarajući način razvijeno sakupljanje i odvoz otpada.
Nakon održanih okruglih stolova obrtnici i predstavnici državnih institucija nastavili su druženje u neformalnom razgovoru.
Poštovani kolegice i kolege, pozivamo Vas da posjetite ovaj iznimno lijep i tradicionalan sajam koji se održava do 17.09.2017. godine, kao i da obiđete naše izlagače u pavoljonu „H“ Republike Hrvatske.
antonija.horvat