Obrtnička komora Zagreb provela je projekt mobilnosti u razdoblju 07.-13.04. 2013. u Beču i Linzu s partnerima WIFI International i BFI, koji su kao pravi domaćini organizirali sve aktivnosti prema projektnom prijedlogu.

U projektu je sudjelovalo 15 predstavnika OKZ, članova udruženja obrtnika iz Zagreba i Zagrebačke županije, majstora obrtnika, licenciranih obrtnika za prijem naučnika, članova komisija za polaganje ispita stručne osposobljenosti i majstorskih ispita, a ono što je najvažnije snažno motiviranih osoba za stjecanje novih znanja u svezi obrazovanja radi prijenosa dobre prakse u Hrvatsku.

U WIFI centru u Beču Dr. Peter Zeitler iz Gospodarske komore Austrije održao je prezentaciju o sustavu strukovnog obrazovanja u Austriji. Obvezno obrazovanje u Austriji traje 9 godina. Niža osnovna škola (Volksschule) traje 4 godine, u petom razredu s navršenih 10 godina života opredjeljuju se između četiri godine manje zahtjevne više osnovne škole (Hauptschule) ili opće obrazovne više škole (AHS). U nastavnom planu nema neke velike razlike, ali u praksi to je nešto drugačije.

Prvi osnovnoškolci s 14 godina biraju 1 godinu politehnike, ili strukovnu školu semestralne nastave – zanatske škole, trgovačke škole, kućansko gospodarstvo, poljoprivredno-šumarske škole itd. u trajanju 3 ili 4 godine, s polaganjem majstorskog ispita, bez mature i bez mogućnosti studiranja. Ako žele dalje, mogu birati više strukovne škole.

Ova druga opće obrazovna viša osnovna škola (AHS) ima 2 mogućnosti. Prva je 4 godine niže realne gimnazije (Unterstufe Realgymnasium) pa 4 godine više realne gimnazije (Oberstufe Realgymnasium) s maturom, i tada, s 18 godina života upis na fakultet ili akademiju. Druga mogućnost u AHS su 4 godine viših razreda, i dalje ili strukovne škole sa svjedodžbom na kraju strukovne prakse (4 godine, bez mature i bez mogućnosti studiranja, s djelomičnim ispitom, pa kasnije polažu majstorski ispit), ili mogu birati više strukovne škole s maturom (5 godina i mogućnošću studiranja). Srednje strukovne škole su: tehničke, zanatske i umjetničko-zanatske strukovne škole, trgovačke škole, birotehničke škole, strukovne škole za kućanstvo, kućnu ekonomiju, hotelske i ugostiteljske strukovne škole, tekstilne i dizajnerske strukovne škole, strukovne škole za socijalna zanimanja, poljoprivredno-šumarske strukovne škole itd. Vrijeme školovanja je 3 ili 4 godine (poseban oblik 1, 2 ili 5 godina) sa svjedodžbom (ispitom na kraju strukovne prakse). Više strukovne škole su: tehničke i zanatske više škole, trgovačka akademija, škole za ekonomska i ženska zanimanja, škole za vanjsku trgovinu, škole za odjevna zanimanja, akademija za socijalni rad, poljoprivredno-šumarske škole, mogućnosti obrazovanja za tjelesne invalide. Vrijeme školovanja je 5 godina (posebni oblici 4 godine) s maturom i diplomom više škole, te praksom.

Gosp. Andreas Philipp iz BiWi-a (Odjela za profesionalnu orijentaciju unutar WIFI centra) održao je prezentaciju na temu,; Obrazovna politika i strukovno obrazovanje“

Stručnjaci BiWi pružaju informacije i savjete učenicima završnih razreda osnovne škole (14-15 godina) o oko 1600 zanimanja za koja bi se mogli opredijeliti. Za svakog pojedinog učenika rade njegov profil interesa kako bi mu olakšali izbor. Na raspolaganju su im mape zanimanja koje služe kao pomoć prilikom profesionalne orjentacije. Isto tako učenicima daju savjete gdje i kome se mogu obratiti ako pokažu interes za određeno zanimanje ili zanimanja. Rade i prezentaciju djelatnosti gdje predstavljaju zanimanja u njihovim ambijentima (radionicama i sl.) kako bi učenici mogli vidjeti kako određeno zanimanje u stvarnosti izgleda te koje su njegove pozitivne i negativne strane. Također u BiWi-u se vrši i savjetovanje roditelja. Učenicima mogu osigurati dane praktičnog rada (3-4 dana prakse) kako bi mogli dobiti bolji uvid u određeno zanimanje. Učenik sam pronalazi mjesto za praksu, a BiWi mu plaća osiguranje na radu. Za svoj rad učenik ne dobiva plaću, nego isti služi za informiranje o profesiji. BiWi provodi i testove profesionalne orijentacije nakon kojih se može lakše utvrditi koje područje određenom učeniku leži te u kojem smjeru bi se trebao usmjeriti. Testove rade i za tvrtle kako bi one lakše odabrale svoje naučnike. U BiWi-u se vrši i savjetovanje o pronalaženju posla prilikom kojeg klijenti dobivaju informacije o načinu pisanja molbi, postupku prijave za posao, načinu ponašanja na razgovoru za posao i sl. Sve usluge koje BiWi pruža svojim klijentima, odnosno učenicima za njih su besplatne, budući da BiWi financira Gospodarska komora.

Mag. Brigit Wenninger – Jost iz Ministarstva gospodarstva, obitelji i mladih održala je prezentaciju na temu: Obrazovanje naučnika u Austriji.Nakon završenog devetogodišnjeg obveznog osnovnog obrazovanja, za strukovno obrazovanje odlučuje se 40% učenika. Strukovno obrazovanje u Austriji je dualno, odnosno karakterizira ga kombinacija teoretskog (20%) i praktičnog (80%) dijela obrazovanja. Praktični dio obrazovanja provodi se u tvrtkama certificiranim za prijem naučnika, a kao stručna teoretska dopuna praktičnom dijelu obrazovanja-teorijski dio se provodi u strukovnim školama. Oko 80% ukupnog vremena obrazovanja provodi se kroz praksu i orijentirano je na stjecanje specifičnih praktičnih znanja i vještina. Strukovno obrazovanje obično traje 2-4 godine, a najčešće je to 3 godine. Nakon završetka obrazovanja, naučnik polaže završni ispit pred komisijom koju sačinjavaju stručnjaci iz zanimanja. Naglasak na ispitu stavljen je na praktična znanja i vještine koje su potrebne za određeno zanimanje. Po uspješno položenom završnom ispitu, većina mladih se zapošljava u struci, a studirati se može samo ako polože maturu. Da bi neka tvrtka mogla primiti naučnika na naukovanje, odnosno da bi s njim moglo sklopiti ugovor o naukovanju, mora posjedovati licencu koju izdaje Gospodarska komora, ako poduzeće zadovoljava sve uvjete za primanje naučnika. Svaki naučnik za vrijeme školovanja dobiva novčanu podršku koja je određena kolektivnim ugovorom, a osigurava je Komora. U Austriji svi obrtnici i poduzeća obvezni su članovi Gospodarske komore i obvezni su uplaćivati propisane članarine u zajednički fond iz kojeg se financira i novčana potpora za naučnike. Svaku godinu školovanja novčana potpora se povećava, da bi posljednju godinu školovanja ona iznosila 80% prosječne plaće radnika. Za stručni dio obrazovanja u Austriji brine se Ministarstvo gospodastva, obitelji i mladih, a za školski dio obrazovanja Ministarstvo obrazovanja, umjetnosti i kulture.

Sudionici projekta imali su priliku detaljno se upoznati s prostorima u WIFI centru gdje se vrši obrazovanje i usavršavanje,savjetovanje poduzeća i tvrtki, održavaju se sajmovi te izložbe za poduzetnike, provode se mjere za obrazovanje u inozemstvu itd. U ovom centru se godišnje educira 70.000 polaznika.

Posjet BFI Beč omogućio je sudionicima detaljno upoznavanje s programima stručnog osposobljavanja i usavršavanja te obilazak radionica. Programi se provode po dualnom sustavu obrazovanja tako da se najveći dio obrazovanja provodi u praksi, odnoso u suvremeno opremljenim radionicama prilagođenim za svako pojedino zanimanje kako bi polaznici mogli steći vještine i iskustvo potrebno za radu u određenoj struci. Treneri su ljudi iz gospodarstva s velikim praktičnim iskustvom. Vode se motom „iz prakse za praksu“. Ove vrste obrazovanja traju maksimalno 2 godine, a po završetku obrazovanja, polaznici polažu ispit stručne osposobljenosti. Za upis u neki od njihovih programa polaznik treba imati završeno osnovno obvezno obrazovanje te poziv od strane Zavoda za zapošljavanje. Polaznici nemaju nikakvih troškova, financira ih Zavod za zapošljavanje. Nude programe za metalna zanimanja, elektromehaničare, instalatere grijanja i klimatizacije, mehatroniku, računalstvo, stolare, programe iz područja zdravstva i socijalne skrbi, turizma i ugostiteljstva, skladištenja i transporta, tehnologije, sigurnosti, energije i okoliša te razne druge.

Drugi dio stručnog usavršavanja održao se u WIFI centru u Gornjoj Austriji, u Linzu. Ovaj centar je specijaliziran za obrazovanje iz različitih područja: menadžment i poslovanje, tehnologija i inovacije, pravo, različita strukovna zanimanja, jezici, osobne vještine, računalstvo, spiritualnost i gospodarstvo itd. U Wifi-u Gornja Austrija se provodi 7.500 različitih edukativnih tečajeva. Tečajevi traju od 1-2 dana pa do 2 godine. Aktivnosti provode u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje, organiziraju seminare u skladu s potrebama gospodarstva. Predavači dolaze iz gospodarstva, a svi prolaze pedagošku edukaciju prije nego što počnu predavati. Obrazovanje je orijenitrano na praksu, provodi se u opremljenim radionicama prilagođenim pojedinom zanimanju. Unutar Wifi-a postoji hotel za smještaj polaznika iz udaljenih područja. Poseban dio je Akademija za poduzetnike koja je uspostavljena samo u Linzu. Seminari za poduzetnike su kratki, jedan do dva dana kako bi se što više prilagodili poduzetnicima. Oko 4.000 poduzetnika godišnje prolazi ove tečajeve.

BBRZ je strukovni centar za obrazovanje i rehabilitaciju za ljude s posebnim potrebama (osobe s profesionalnim bolestima, osobe s raznim oštećenjima nakon nesreća ili bolesti) koje se želi vratiti na tržište rada. Osnovna područja rada BBRZ grupe su: profesionalna orijentacija, profesionalna rehabilitacija te profesionalna integracija. Zapošljava 2.540 radnika, a ostvaruje oko 240 milijuna EUR prometa godišnje. Osobe s posebnim potrebama u BBRZ upućuje Zavod za zapošljavanje ili Zavod za mirovinsko osiguranje. Po dolasku u BBRZ započinje dijagnostički tjedan nakon kojeg se za tu osobu šalje izvješće Zavodu za zapošljavanje koji na temelju istog određuje da li će osobu vratiti natrag na posao ili u BFI na prekvalifikaciju i osposobljavanje. Zavod za zapošljavanje i Zavod za mirovinsko osiguranje snose sve troškove za polaznika. Ako polaznik odbije ići na prekvalifikaciju, ukida mu se naknada za nezaposlenost na 5 tjedana, a nakon toga Zavod ga ponovno šalje na prekvalifikaciju. Po dolasku osobe u BBRZ najprije se radi analiza potencijala za nju s ciljem. izrade procjene, odnosno određivanja najpogodnijeg zanimanja. Obrazovanja u prosjeku traju 18 mjeseci uz naglasak na praksi, koja se može odraditi ili u BFI-u u njihovim učionicama opremljenim za pojedino zanimanje ili u tvrtkama. Zavod za zapošljavanje provjerava postotak zapošljavanja osoba koje su prošle obrazovanje u BFI-u te se uspoređuje učinkovitost BFI-a s ostalim sličnim institucijama. Zavod za zapošljavanje zahtijeva da 6 mjeseci nakon završetka programa minimalno 55% onih koji su završili programe prekvalifikacija budu zaposleni.

Svi sudionici su aktivno pratili prezentacije te sudjelovali u razmjeni iskustava s kolegama iz Austrije, a svakodnevno su bilježili svoja dnevna iskustva i dojmove. Nakon provedene usmene evaluacije projekta zaključeno je da je dvojni sustav obrazovanja u Austriji vrlo učinkovit te da može služiti kao primjer kako poboljšati naš dvojni sustav. Ono što je najznačajnije za obrazovanje su centri opremljeni vrhunskom opremom i tehnologijom uz ostale popratne sadržaje, što je i namjera OKZ kroz projekt Obrtničkog centra s učilištem te potpora državnih institucija u cilju stjecanja što više praktičnih i konkretnih znanja vezanih uz potrebe tržišta rada. Uz stručni dio programa sudionicima je WIFI organizirao i socio-kulturološki program te su se upoznali sa znamenitostima, kulturom i običajima Beča i Linza te bližom okolicom.

U petak 12.04.2013. domaćin je organizirao večeru kojoj je nazočio i predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva sa suprugom čime su potvrdili moguću daljnju suradnju OKZ-a i WIFI-a te BFI-a te su svim sudionicima dodijeljeni certifikati.