Kontakt
Prijava
Natrag
Obrtništvo najaktivniji segmet hrvatskog gospodarstva
7190 obrta otvoreno je više u protekloj godini u odnosu na prethodnu, a obrtništvo je time u Hrvatskoj postalo odgovor na krize. No može li postati odgovor na turističke potrebe, poticaj za bolji standard i pokretač pozitivnih promjena?
Od pandemije do ekonomske krize i inflacije Hrvati su se okrenuli onome što je traženo i korisno na tržištu pa osim što raste broj mladih koji upisuju strukovna zanimanja, sad nam i godišnje izvješće Hrvatske obrtničke komore donosi podatak da je u Republici Hrvatskoj registrirano je više od 105 tisuća obrta koji ukupno zapošljavaju više od 207 tisuća obrtnika i radnika. Ako usporedimo s prošlom godinom, riječ je o povećanju od 7,3% ili 7.190 obrta više, 7,2% obrtnika više i 7.237 više ukupno zaposlenih obrtnika i radnika.
Mladi su danas samopouzdaniji nego prije pa uz poticaj za samozapošljavanje imaju više hrabrosti pokrenuti nešto svoje, a kako nas je pandemija naučila, dobar dio intelektualnih usluga moguće je obavljati iz svog doma ili online pa se otvorio jedan sasvim novi oblik rada, dovoljno dobar za samoodrživost. Oni stariji kažu dobro je griješiti što prije i što mlađi, stoga jednostavniji oblik poslovanja u poreznom smislu kao što je to obrt kao forma, bolje naučiti što prije i kroz pogreške kroz koje se najbrže uči.
Unatoč novoj obrtničkoj sekciji intelektualnih usluga koje se razvijaju brzo i svakodnevno, najviše novih obrta bilježi se u cehu uslužnog zanatstva - 11,6 posto više. Slijedi ceh frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa za 8,3 posto više. Prijevoznika je 8 posto više.
I dalje pada broj novootvorenih obrta u ugostiteljstvu i turizmu, obzirom na to da smo turistička zemlja ta činjenica zabrinjava. Sve manje i manje je obiteljskih malih trgovina i obrtničkih trgovina ponajviše zbog cijene najma poslovnih prostora, jer obrtnici ne mogu konkurirati velikim lancima trgovina i njihovim budžetima.
Pojedina majstorska zanimanja toliko su tražena da su poremetila cijenu rada. Tako da jedan građevinski radnik zarađuje više od visokoobrazovanog djelatnika u zdravstvu, a kvalitetnog majstora “zlatom se plaća”. Obrtnici danas znaju da radnika treba više platiti pa su cijene plaća rasle za 20 posto u cjelokupnom sektoru obrtništva, no radnika kronično i dalje nedostaje.
Hoće li poremećaji cijene rada, ponude i potražnje uzrokovati da se s obzirom na neumoljive brojke i statistike rasta gospodarstva i dohodak u odnosu na EU čija smo članica odavno napokon uskladi i poveća? Hoće li nam standard napokon dolikovati mladoj europskoj turističkoj zemlji čija valuta Euro osim u cijenama roba i usluga prati EU prosjek i u prihodima po stanovniku?
Hoće li gradovi omogućiti obrtnicima u središtima grada povoljnije najmove, jer znamo kako karakter nekog grada i zemlje ocrtavaju njegovi obrtnici, čuvari tradicije i naslijeđa?
Hoće li obrazovni sustav početi pratiti potrebe tržišta rada?
U pozitivnom tonu i vjeri u obrtništvo, jer obrtnici upravo jesu najsnažniji samostalni oblik poslovanja snagu temeljimo na činjenicama da je u proteklih pet godina broj obrta narastao za 33,8% odnosno za 26.683 obrta. Obrti zapošljavaju 207.263 obrtnika, radnika ukupno, sam Zagreb broji gotovo 16.500 obrtnika...
Svaki dan se otvori jedan obrt, svaki dan je nova prilika da kao obrtnici kroz naš rad zadržimo ljudskost, da ne očekujemo samo od drugih nego da ga kao obrtnici i poduzetnici potaknemo i stvaramo bolje društvo.
Vaš Mravac Plavac
